Četvrti Interdisciplinarni dan: Avangarda

Svako polugodište provedemo jedan dan sudjelujući u zanimljivim radionicama koje povezuju nekoliko predmeta, a sve pod nazivom Interdisciplinarni dan. Ovog puta smo obrađivali temu avangarde iz kuta društvenih predmeta.

Profesorice Maja Marović i Antonija Nušinović slikovito su nam dočarale utjecaj avangarde na umjetnost. Na satu su učenici izveli vježbu u kojoj su rekonstruirali koncept umjetničkog rada iz 1963. godine, autora Georgea Brechta. Rad se sastojao od mnoštva kartica na kojima su bile napisane instrukcije za izvođenje određenih radnji (fluxscores). Grupa Fluxus se odmiče od tradicionalnih oblika umjetničkog izražavanja kao što su slikarstvo, kiparstvo i grafika te počinje koristiti nove tehnike izražavanja u kojoj publika postaje dio umjetničkog rada. Komentirali smo djelo „4’33”,  umjetnika Johna Cagea, jednog od začetnika tog novog pokreta te upoznali nove oblike umjetničkog izraza – performans i happening.

Tijekom sata učenici su gledali film  “Andaluzijski pas” iz  1928. godine, režisera Buñuela i Dalija. Riječ je nijemom filmu u kojem su obuhvaćene sve nadrealističke crte: apsurdni prizori, simbolične kompozicije kadrova, povezivanje neskladnih tematskih elemenata. Nadovezujući se na film koji postaje savršeni medij za namjerno izazivanje šoka, ukidanje logičnih radnji, narativnog kontinuiteta i jedinstva vremena i prostora, učenici su izveli vježbu crtanja fantastičnog bića kojom su nastali neočekivani automatizirani crteži kakve su izrađivali nadrealisti na svojim sastancima. Nadrealisti su pozornost usmjerili snovima i mašti, slijedeći teoriju austrijskog psihologa Sigmunda Freuda pa su učenici u ulogama dr. Freuda i pacijenata izveli vježbu analize svojih snova.

Profesor povijest, Zoran Kantolić, približio nam je politička zbivanja prve polovice 20. stoljeća. Mnoge političke krize i trzavice kulminirale su Prvim svjetskim ratom te milijunima izgubljenih života. Beznađe, glad, siromaštvo i strah bili su svakodnevica za svjetsko stanovništvo. O tim su emocijama razmišljali učenici kada su pročitali ljubavno pismo vojnika na ratištu njegovoj djevojci.

Profesorica engleskog jezika Dora Cecelja analizirala je znanost u prvoj polovici 20. stoljeća. S obzirom na to da avangarda pretendira na inovativnost i eksperimentalnost, prošli smo kroz znanstvena dostignuća i stremljenja poboljšanju života i prisjetili se nekih izuma, poput zrakoplova, penicilina, automobila, strukture DNK… Učenici su na ovoj radionici testirali svoje znanje o tehnološkim inovacijama rješavajući križaljku.

Što je avangarda, tko su avangardisti i po čemu su bili poznati približile su nam profesorice hrvatskoga jezika Renata Kostanjevec i Josipa Kvasina. Uz njihovo smo vodstvo upoznali lirsku stranu ovog pokreta. Analizom dadaističkih pjesama, po kojima je ovaj pravac karakterističan, dale su nam zadatak da se i sami okušamo u ovoj formi. Kako nam je pošlo za rukom provjerite u fotogaleriji.

2019-11-28T12:10:42+00:00