Svako polugodište provedemo par dana sudjelujući u zanimljivim radionicama koje povezuju nekoliko predmeta, a sve pod nazivom Interdisciplinarni dan. Tada učenici zadanoj temi pristupaju na kreativan način, a lakše i brže usvajaju nova znanja jer informacije povezuju iz nekoliko različitih pogleda: sa strane društvenih te prirodoslovnih predmeta.

Ovog puta tema našeg interdisciplinarnog dana bila je glazba, a njoj smo pristupili iz kuta društvenih predmeta: likovne umjetnosti, sociologije, hrvatskog, njemačkog i engleskog jezika.

„Englezi“ su svoju radionicu posvetili filmskoj glazbi i njenoj analizi kao žanru. Profesorice Dora Cecelja i Lea Hlad pokrenule su s učenicima dijalog o njihovim navikama gledanja filmova i poznavanju žanrova, a učenici su izradili umne mape o tome što čini dobar film. Razgovarajući na engleskom jeziku, poveli su diskusiju o važnosti glazbe za film – može li glazba ispričati priču, može li se na temelju kratkog audio isječka prepoznati filmski žanr, pa čak i sam naziv filma… Podijeljeni u grupe, učenici su pogađali filmove prema glazbenim isječcima, a najbolji su dobili slatku nagradu.

Tijekom drugog djela radionice, posvećenom likovnoj umjetnosti, sociologiji i književnosti, učenici su istraživali notne zapise iz 14., 18. i 20. stoljeća – uspoređivali su ih i uočavali njihove specifičnosti. Najveći odmak od tzv. klasičnih notnih zapisa učenici su uvidjeli u grafičkom notnom zapisu američkog skladatelja Johna Cagea pisanom za ljudski glas („najsavršeniji instrument“). U njemu svaka linija ukazuje na drugačiji stil pjevanja, a zabilježen je u valovitim crtama u deset različitih boja. Prisjetili su se i autorovog interesantnog glazbenog djela „4’33“, skladbe bez ijedne odsvirane note.

Istražene notne zapise učenici su potom povezivali s odgovarajućim kratkim tekstovima s konkretnim i specifičnim opisima tih skladbi. Posebnu pažnju učenika privuklo je jedno od najvećih zborskih djela u klasičnom koncertnom repertoaru – Simfonija br. 8 Gustava Mahlera. Ova se simfonija ne izvodi često jer zahtijeva ogromne instrumentalne i vokalne snage.

Tijekom sata prof. Maje Marović, Selene Brkić i Zorana Maljevca, učenici su se u nekoliko prilika dotaknuli likovne umjetnosti koja je usko vezana uz temu interdisciplinarnog dana – glazbu.

Književnost i glazba prijateljice su stare gotovo koliko i naša kultura i civilizacija. Tijekom povijesti mnogi su književnici utjecali na mnoge glazbenike i obrnuto. U kratkom kvizu učenici su zajedničkim snagama i služeći se internetom trebali pronaći odgovore na pitanja vezana uz poznate književnike i glazbenike te njihova djela, a najtočniji i najbrži tim nagrađen je slatkom nagradom.

Na ovoj su radionici učenici također sagledali glazbene posebnosti hrvatskih regija kroz sociologiju. Svrstavali su glazbene primjere u regije središnje Hrvatske, Dalmacije, Slavonije i Istre. Definirali su pojmove društvene solidarnosti na primjerima hrvatske himne i pjesme Gaudeamus igitur kao glazbe koja nadilazi pojedinačne regije i posebnosti te djeluje nadregionalno i jednako za sve.

Sat hrvatskog i njemačkog jezika protekao je u analizi glazbenog i sociološkog pokreta punk, potpomognutim popularnom pjesmom „Zimmerfrei“ Hladnog piva. Učenici su analizirali punk pokret kao glazbeni i društveni pravac, čija je glavna karakteristika kritika društva. U tome su profesorice Renata Kostanjevec i Antonija Nušinović pronašle poveznicu s domaćim punk bendom Hladno pivo, čija je pjesma velika i glasna kritika društva, njegove inercije i zablude o lagodnom životu bez imalo rada i truda. Učenici su lirski analizirali pjesmu, s osvrtom na stilske figure i metafore, a tekst na njemačkom jeziku savršeno se uklopio o dvojezičnu komponentu.

Nakon što su se upoznali s punk pokretom, njegovim začetkom, glavnim predstavnicima i obilježjima, učenici su ponovili ključne pojmove kroz izlazne kartice.

Zavirite u našu fotogaleriju.