Peti interdisciplinarni dan: Boje

Naš peti po redu interdisciplinarni dan posvetili smo temi boje, koje smo proučavali iz kuta prirodnih predmeta: fizike, kemije, matematike, biologije i psihologije. Tri sata radionica proletjelo je puno brže nego obično, a uz puno novih informacija, dobro smo se zabavili.

Sat matematike i biologije, koji su vodile profesorice Elma Kerić i Maja Trpčić, spojio je naizgled nimalo spojive elemente: voće i matematiku. Učenici su se podijelili u skupine, a svaka je grupa odabrala jednu voćku, koja predstavlja neko geometrijsko tijelo. Učenici su  dobili zadatak izračunati volumen svoje voćke. Uz malo domišljatosti i spretnosti, matematički dio zadatka je bio ispunjen pa su mogli krenuti s biologijom. Drugim su skupinama morali objasniti što je odgovorno za boju njihove voće, što su to biljni pigmenti i koje zdravstvene dobrobiti nose sa sobom. Na kraju su trebali smisliti ukusnu kombinaciju voća i sami izraditi svoj smoothie.

Slijedio je sat psihologije i matematike, na kojem su profesorice Ana Ribarić-Gruber i Eva Lukić pokušale dočarati kakve veze imaju psihologija i matematika s bojama. Utjecaj boja na raspoloženje zapravo je jako snažan. Osim što nas mogu oraspoložiti, motivirati, umiriti, razbuditi, poboljšati nam koncentraciju,  boje mogu djelovati i na krvni tlak i metabolizam. Iako je taj učinak kratkotrajan, on se može iskoristiti za liječenje bojama (kromoterapiju). Naime, istraživanja pokazuju da pojedini dijelovi mozga ne reagiraju samo na svjetlo, nego da različito reagiraju na svjetlost različitih boja, što djeluje na endokrini sustav – stimulirajući ili inhibirajući proizvodnju hormona.

Profesorica matematike Eva Lukić predstavila je učenicima najpoznatiji problem u matematici povezan s bojama: problem četiri boje. Dave 1850. godine matematičari sau postavili zanimljiv problem: s koliko boja se može obojiti geografska karta tako da svaka pojedina zemlja ne graniči s nekom drugom zenmljom iste boje? Mnogima je zanimljiva činjenica da je ovo prvi matematički problem koji su morala riješiti računala, a uvelike je utjecao na razvoj teorije grafova.

Na satu kemije i fizike učenici su se sami okušali u stvaranju boja. Profesorica kemije Nikolina Cestar svoj je sat utemeljila na vatrometu, na čijem primjeru je pokazala što je potrebno za pravi spektakl na nebu. Poznavanje kemijskih svojstava pojedinih tvari može se iskoristiti kako bi se stvorile boje jer specifični kemijski spojevi daju svojstvenu boju “eksploziji vatrometa”. To su najčešće soli raznih metala, npr. kloridi, karbonati, sulfati, klorati i nitrati. Žutu boju vatrometu će dati natrijeve soli, dok su kalcijeve soli odgovorne za narančastu boju, a zelena boja vatrometa veže se uz barijeve soli. Stroncijeve soli mogu vatromet obojiti crvenom bojom, a za plavu boju su odgovorne barkove soli. Kombinacija ovih dvoiju vrsta soli dat će, naravno, ljubičastu boju.

Profesor fizike Dario Mičić svoj je sat posvetio optici – grani fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti. Učenici su ponovili što je to boja – vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja, te koje su to elektromagnetske valne duljine koje ljudsko oko može vidjeti.

Propuštanjem svjetlosti kroz trostranu kristalnu prizmu vidjeli su dugu (spektar šest boja), igrali se difrakcijom svjetlosti te proučavali potpunu apsorpciju svjetlosti.

Fotografije našeg petom interdisciplinarnog dana pogledajte u fotogaleriji.

2020-03-12T13:53:25+01:00