Jedna od karakteristika nastave u Prvoj privatnoj gimnaziji je tematski dan, u okviru kojeg profesori učenicima predstavljaju temu iz više predmeta na kreativan način.
Održali smo Kulturni dan na temu secesije, umjetničkog stila koji je cvjetao krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Secesija je ostavila duboki trag u Hrvatskoj pa je lako bilo pronaći zajednički nazivnik kreativnim predavanjima naših profesora o književnosti, umjetnosti, povijesti i sociologiji. Taj je stil bio dio šireg europskog pokreta poznatog kao Art Nouveau, koji se zalagao za odmak od klasičnih formi i stvaranje umjetnosti u harmoniji s prirodom.
Secesijska putovnica
Glavni zadatak tematskog dana bio je ispuniti Secesijsku putovnicu pečatima sa svih postaja iz centra Zagreba. PPG-ovci su započeli svoj tematski dan čitajući pisma Ljerke Šram, jedne od ikoni hrvatskog kazališta tog razdoblja koja je personificirala duh secesije svojim ulogama i bila simbol moderne te umjetničke slobode, njenom voljenom Milivoju Dežmanu. Nisu znali protagoniste ove priče i njihov prvi zadatak bio je na temelju tragova iz pisama pogoditi o kome je riječ te doći do kuće u kojoj je stanovala Ljerka Šram. Tamo su ih dočekale prof. hrvatskog jezika Renata Kostanjevec i prof. njemačkog jezika Antonija Nušinović. Nakon što su se najhrabriji učenici uživjeli u uloge Ljerke i Milivoja te pročitali njihova ljubavna pisma, dobili su novi trag za sljedeću secesijsku postaju: Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.
Profesor povijesti Zoran Kantolić učenicima je ispričao povijesni okvir u kojem se tada nalazila Hrvatska te kako je svečano otvorenje zgrade HNK bio ne samo kulturni nego i politički čin jer su hrvatski intelektualci smatrali da kulturni razvoj treba pratiti i političko osamostaljenje Hrvatske. Tada su demonstracijama pokazali otpor politici Austro-Ugarske monarhije i mađarskoj hegemoniji.
Profesorica hrvatskog jezika Maja Vrkić približila je učenicima HNK kao mjesto koje je bilo središte umjetničkih inovacija i novih ideja u književnosti i na kazališnoj seni. Na kazališnim daskama HNK odvijale su se premijere modernističkih djela, koja su često tematizirala složenost suvremenog čovjeka i društva.
S posebnim osvrtom na Zdenac života, impozantno djelo našeg slavnog kipara Ivana Meštrovića, profesorica likovne umjetnosti Maja Marović približila je PPG-ovcima ovaj predivan spoj skulpture i prostora u kojem se nalazi. Profesorica njemačkog jezika Željka Kurečić sve je ovo povezala s njemačkim umjetničkim stilom Jugendstilom – secesijskim pokretom koji je promovirao estetsku obnovu te naglašavao kreativnost i spontanost kao ključne elemente. Profesor sociologije Zoran Maljevac govorio je o društvenom životu Zagreba početkom 20. stoljeća te razvoju građanstva.
Iduće secesijske postaje uključivale su kuću Kalina, jedno od najljepših ostvarenja secesijske arhitekture u Hrvatskoj, koja odražava karakteristične motive poput floralnih ukrasa, zakrivljenih linija i bogatog kolorizma. Za kraj secesijskog putovanja, profesorica likovne umjetnosti Maja Marović predstavila je zgradu Hrvatskog državnog arhiva, koju je oblikovao arhitekt Rudolf Lubynski na način da je spojio simboliku, modernu tehnologiju i umjetničku izvrsnost. Hrvatski državni arhiv simbolizira duh vremena u kojem su umjetnost, povijest i funkcionalnost oblikovali kulturni identitet Hrvatske, ostavljajući trajnu baštinu budućim generacijama.
PPG-ovci su uspješno završili potjeru za svim pečatima te je njihova secesijska putovnica bila popunjena!
