Zadnjih dana poznati su dobitnici Nobelove nagrade za: književnost, medicinu i fiziologiju, kemiju, fiziku.
Dobitnik Nobelove nagrade za književnost za 2014. godinu francuski je književnik Patrick Modiano.
Objavio je preko dvadeset knjiga, a na njegova djela duboko je utjecala atmosfera u poslijeratnom Parizu i očevo zanemarivanje. Osim po književnim djelima poznat je i kao autor nekoliko scenarija prema vlastitim ili tuđim predlošcima. Među posljednjim su mu djelima Accident nocturne (2003.), Éphéméride (2002.), Des inconnues (1999.), Dora Bruder (1997.), Du plus loin que l’oubli (1996.), roman Chien de Printemps (1993.), Un cirque passe (1992.), Fleur de ruine (1991.), Voyage de noces (1990.). Za svoje je djela primio brojne nagrade, među ostalima Goncourtovu nagradu i Nagradu Francuske akademije.

Nobelovu nagradu za književnost dodjeljuje Švedska akademija koja se sastoji od 18 članova koji tu čast zadržavaju doživotno. Među sadašnjim članovima, poznatim pod nadimkom De Aderton (Osamnaestorica), nalaze se istaknuti švedski književnici, lingvisti, profesori književnosti, povjesničari i ugledni pravnici.
Dobitniku Nobelove nagrade za književnost pripada novčana nagrada, diploma i medalja. Medalju koju dobiva dobitnik nagrade za književnost dizajnirao je švedski kipar Erik Lindberg, a predstavlja mladića koji sjedi pod stablom lovora te sluša i zapisuje pjesmu Muze.
Na medalji su ugravirane riječi iz Vergilijeve Eneide: Inventas vitam juvat excoluisse per artes (odnosno, “oni koji su svojim znanjem učinili život na zemlji boljim”).
Ove godine su u užem izboru među ostalima bili i Haruki Murakami, Philip Roth, Joyce Carol Oates, Thomas Pynchon i Bob Dylan.
Nobelova nagrada za kemiju – Dobitnici istraživačima omogućili da vide pojedinačne molekule u živoj stanici
Jedan Nijemac i dvojica američkih znanstvenika dobili su u srijedu Nobelovu nagradu za kemiju jer su istraživačima omogućili da vide pojedinačne molekule u živoj stanici.
Amerikanci Eric Betzig i William Moerner te Nijemac Stefan Hell upotrebom fluorescencije podignuli su mikroskope na novu razinu, premostivši prepreku koju je za optički mikroskop predstavljala sićušnost molekula. Znanstvenici zato sada mogu u realnome vremenu proučavati stvaranje sinapsa među moždanim stanicama.

Nobelovu su nagradu dobili za svoj rad na razvoju fluorescentne mikroskopije visoke razlučivosti, objavila je u srijedu Švedska kraljevska akademija znanosti.
“Njihov pionirski rad odveo je optičku mikroskopiju u nanodimenzije”, priopćila je akademija objavljujući ovogodišnje laureate nagrade za kemiju.
Davne 1873. znanstvenici su mislili da postoji ograničenje onoga što se može vidjeti jer je tada Eernst Abbe ustanovio da rezolucija optičkog mikroskopa ne može biti bolja od 0,2 mikrometra, što je petstotinjak puta manje od promjera ljudske vlasi.
No trojica ovogodišnjih Nobelovaca preskočila su tu prepreku skeniranjem fluorescentnih molekula i stvaranjem preciznije slike. Oni su osmislili “nanoskopiju” kojom se znanstvenici sada uvelike služe za pogled u molekularni ustroj stanice.
Moderni mikroskopi mogu pratiti pojedinačnu bjelančevinu radi boljeg razumijevanja bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsonove, a mogu pratiti i dijeljenje oplođenog jajašca i nastanak embrija.
“To je veoma važno za razumijevanje rada stanice i onoga što se događa razboli li se stanica”, rekao je Hell telefonski na konferenciji za novinare kad je saznao da je nagrađen.
Hell, ravnatelj njemačkoga instituta Max Planck za biofizičku kemiju, rekao je da je “potpuno iznenađen” nagradom.Drugi dobitnik, Betzig također je izjavio da je šokiran. “Zadnjih sat vremena hodam uokolo kao u magli, a u Muenchenu je sunčan dan, i bojim se da mi se život promijenio”, rekao je za Reuters na telefon iz Muenchena u kojem u srijedu ima zakazano predavanje. On radi u medicinskome institutu Howard Hughes u Ashburnu u SAD-u, a treći dobitnik, Amerikanac Moerner profesor je na sveučilištu Stanford.
Nagrada za kemiju treća je ovogodišnja Nobelova nagrada, a ovogodišnja novčana nagrada iznosi 8 milijuna švedskih kruna (6,7 milijuna kuna).
U skladu s tradicijom, Nobelove nagrade uručuju se 10. prosinca, na godišnjicu smrti osnivača nagrade, švedskog industrijalca Alfreda Nobela (1833.-96.), izumitelja dinamita.
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelovu nagradu za fiziku dobila su trojica japanskih znanstvenika za izum dioda koje emitiraju plavo svjetlo i koje su bile nužne za proizvodnju štedljiva i dugotrajnog izvora bijelog svjetla.
Fizičari Isamu Akasaki i Hiroshi Amano sa sveučilišta u Nagoyi te Shuji Nakamura s kalifornijskog sveučilišta u Santa Barbari izumili su LED tehnologiju koja je u međuvremenu postala dio svakodnevnice od baterijskih lampi do ekrana pametnih telefona.

“Njihov izum bio je revolucionaran. Klasične žarulje osvjetljavale su 20. stoljeće, a 21. će biti osvijetljene LED svjetiljkama”, naveo je odbor u svom priopćenju.
U duhu kriterija za Nobelovu nagradu, ovogodišnji dobitnici su znanstvenici čiji izum nosi najveće koristi čovječanstvu jer se korištenjem plavih LED-ova bijelo svjetlo može stvarati na novi način. Zahvaljujući njima sada imamo trajnije i učinkovitije alternative starim izvorima
svjetla, ističe odbor.S obzirom na to da četvrtina potrošnje struje u svijetu otpada na rasvjetu, LED pridonosi zaštiti Zemljinih resursa.
Tri desetljeća borbe za štedljive žarulje
Trojica japanskih znanstvenika proizvela su iz poluvodiča zrake jasnog plavog svjetla početkom 1990-ih i tada su pokrenuli transformaciju tehnologije svjetla. Crvene i zelene diode postojale su i ranije, ali bez plavog svjetla nisu se mogle proizvesti bijele LED svjetiljke.
Unatoč značajnim naporima i znanstvenika i industrije, plavi LED je puna tri desetljeća bio nedostižni izazov, ali ova trojica znanstvenika uspjela su u onome u čemu drugi nisu, zaključio je Nobelov odbor.
“S ovakvim izumima Alfred Nobel bi bio vrlo sretan”, rekao je profesor Olle Inganas, član odbora za dodjelu sa sveučilišta u Linkopingu.
Nobelova nagrada za medicinu
John O’Keefe i bračni par neuroznanstvenika May-Britt Moser i Edvard Moser dobitnici su Nobelove nagradu za medicinu ili fiziologiju za 2014. godinu. Nagrađen je njihov rad na istraživanju stanica koje čine sustav pozicioniranja u mozgu. Prve ovogodišnje laureate prstižne nagrade jutros je objavio Nobelov odbor za dodjelu nagrada u Stockholmu.
Troje laureata nagradu su zaslužili jer su pružili odgovor na pitanje kako mozak može izraditi kartu okolnog prostora i kako se možemo kretati kroz taj kompleksni okoliš.

O’Keefe je otkrio prvu komponentu pozicioniranja 1971.godine. Ustanovio je da se tip živčane stanice u području mozga koji se naziva hipokampus uvijek aktivirao kada je štakor bio na određenom mjestu u prostoriji. Ostale živčane stanice aktivirale su se kada je štakor bio na drugim mjestima. O’Keefe je tada zaključio da su te stanice služile za formiranje karte sobe.
Više od tri desetljeća kasnije, odnosno 2005. godine, May-Britt i Edvard Moser otkrili su još jednu ključnu komponentu sustav pozicioniranja mozga. Identificirali su drugi tip živčane stanice koju su nazvali “mrežne stanice” a koje generiraju koordinatni sustav i omogućavaju precizno pozicioniranje i pronalaženje puta. Njihova su kasnija istraživanja pokazala kako sve te stanice mogu odrediti položaj i izvršiti navigaciju.
Nobelova nagrada za mir
Nobelovu nagradu za mir za 2014. godinu dobili su 17-godišnja Pakistanka Malala Yousafzay i 60-godišnji Indijac Kailash Satyarthi zbog svoje borbe protiv zlostavljanja djece i mladih i za pravo na obrazovanje za svu djecu. Pakistanka Malala Yousafzay je sa svojih 17 godina postala najmlađa dobitnica Nobelove nagrade. Malalu su pakistanski talibani pokušali ubiti jer se zalagala za pravo žena na obrazovanje u Pakistanu.

Drugi dobitnik Nobelove nagrade Kailash Satyarthi je indijski borac za prava djece. Aktivan je u indijskom pokretu protiv radnog iskorištavanja djece još od devedesetih godina prošlog stoljeća. Pokazujući veliku hrabrost, Kailash Satyarthi je, njegujući Gandhijevu tradiciju, predvodio više oblika protesta i demonstracija, na miran način, fokusirajući se na eksploataciju djece radi ostvarivanja financijske koristi. (preuzeto sa: Večernji list)





