Neke učenike nemoguće je zaboraviti bez obzira na to koliko je vremena prošlo od njihova školovanja u PPG-u
Neke učenike nemoguće je zaboraviti bez obzira na to koliko je vremena prošlo od njihova školovanja u PPG-u. Upravo takav je naš Filip, danas doktor znanosti a nekad jedan od naših najkreativnijih učenika koji nas je često znao zabaviti svojom domišljatošću. Već je u gimnaziji bilo jasno da su njegovo znanje i interes za povijest iznadprosječni do te mjere da je motivirao i profesore i ostale učenike. Alternativan, darovit glumac i odličan govornik, Filip je oduvijek bio pun zanimljivih shvaćanja i ideja o životu kojih se nije libio kritički iznijeti. Do današnjih dana pamtimo njegov maturalni govor kao jedan od najboljih u 17 generacija maturanata. Kako je krenuo, tko zna gdje će mu biti kraj!
1. Koja sjećanja nosiš sa sobom vezana uz školovanje u našoj školi?
Sjećanje je interaktivni fenomen, obilježeno vlastitim, osobnim sagledavanjem proživljenih iskustava, ali i komunikacijom s ljudima koji su proživjeli slično. Ono stoga nije niti fiksno, nego je promjenjivo protokom vremena. Ipak, s odmakom od desetljeće i pol, kroz koje sam održao bliske prijateljske kontakte s velikim dijelom svojih razrednih kolegica i kolega, mogu reći da se naši dojmovi, sjećanja o danima provedenima u školi u bitnome podudaraju i da ostaju postojani tijekom vremena. Svima nam je drago što smo proveli srednjoškolske godine u školi koja nam je omogućila, da uz obaveze koje smo morali ispunjavati, ujedno osjećamo opuštenost i radost odlaska na nastavu i svakodnevnog druženja, u ozračju koje je poticalo našu međusobnu suradnju i prijateljstva, koja traju do danas.
2. Što bi istaknuo kao prednost školovanja u Prvoj privatnoj gimnaziji?
Ja sam bio jedan od onih koji je imao prilike iskusiti ”čari” i javnog i privatnog srednjoškolskog obrazovanja, pošto sam u Prvu privatnu gimnaziju došao u drugom razredu. Dio mog odgovora na ovo pitanje sadržan je i u odgovoru na prethodno pitanje. Osim toga, svakako da je prednost školovanja u privatnoj školi u samoj organizaciji i obliku škole, koja podrazumijeva manje učenika i manje razrede, što pogoduje individualiziranijem pristupu učeniku. Time se omogućava lakše praćenje, prepoznavanje i poticanje interesa i talenata učenika, a upravo nedostatak tih ključnih elemenata smatram najvećim problemom našega javnog školstva. Međutim, formalne prednosti privatnog školstva ne znače mnogo bez ljudi koji ih provode. Prednost Prve privatne gimnazije upravo se očitovala u visokim sadržajnim standardima i načinima pristupa učenicima, za koje vjerujem i da se danas održavaju.
3. Kakav je bio tvoj obrazovni i profesionalni put nakon što si maturirao?
Nakon što sam maturirao upisao sam i diplomirao studij povijesti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vrlo rano sam se u svom školovanju opredijelio za društvenu i humanističku grupu predmeta kao svoj primarni interes, a prepoznavši to, naša škola me u tome podupirala. Kao student s visokim prosjekom ocjena uspio sam se nakon studija zaposliti u znanstvenoj instituciji, doktorirao sam na temi iz područja povijesti te se nastavljam baviti znanstvenim radom.
4. Što ti osobno smatraš svojim najvećim uspjehom?
To što se za sada uspijevam baviti onime što volim i što mi je bio cilj tijekom školovanja.
5. Kakvi su ti planovi za budućnost?
Nastaviti ispunjavati postavljene ciljeve u poslu koji radim.
6. Što te najviše veseli?
Standardan i klišejiziran odgovor, ali i istinit: obitelj, prijatelji, knjige, glazba.
7. Što bi ti poručio/savjetovao našim učenicima i općenito mladim ljudima?
Mislim da sam još dovoljno mlad da bih i sam primao savjete, ali ako već moram ”udijeliti” koju ”mudrost” srednjoškolskom uzrastu, rekao bih da je važno u toj dobi isprofilirati svoj interes i pokušati ga slijediti unatoč mogućim neodobravanjima okoline. Stanovita mogućnost beskompromisnosti prednost je te dobi. Također, u pogledu svega što vas okružuje u društvu treba nastojati izgrađivati vlastito kritičko mišljenje. Najgore je ostati u svojim razmišljanjima jednostran, podložan svakovrsnim ”autoritetima” i svesti se na reproduciranje ustaljenih društvenih matrica.
